Prvi dokazi o postojanju praljudi na području Istre datiraju iz razdoblja starijeg paleolitika. Starost kamenog udarača izrađenog rukom pračovjeka procjenjuje se na 2 milijuna do 800.000 godina i pronađen je u blizini Pule, u špilji Šandalja. Nalazi iz razdoblja mlađeg paleolitika (40-10.000 godina) nalaze se na lokalitetima Šandalja II te u Romualdovoj pećini u Limskom kanalu.

Istra je svoje čudesne draži izložila u rascvjetalom mediteranskom vrtu, na skutima Alpa kao na prijestolju. Jadransko se more prostrlo pred njom kao modri sag, a uz obalu se poredali dragulji: Umag, Novigrad, Poreč, Vrsar, Rovinj, Pula, Rabac... Ogrlica po kojoj je Istra i znana i čuvena.

Život je uz obale Istre oduvijek bio povezan s morem. Moreplovci su u zagrljaju njenih uvala tražili utočište, ribari su cijeli svoj život proveli štujući to beskrajno zagonetno prostranstvo, putnici su u lukama otkrivali nove ljubavi. I svi će se oni složiti oko jednog - ljepota istarskog krajolika privoljela je više od jednog putnika na ostanak i novi početak…

Bile one skrovite uvalice bijelih oblutaka, manji ili veći zaljevi, ili pak stjenoviti mirisni grebeni okupani suncem, plaže Istre - djevičanski čiste i netaknute, prave su prirodne krasote. Iako ih je oduvijek bilo lakše naslikati kistom nego riječima, dovoljno je pomisliti i pred vama se već otvara prizor. Dok je sunce u zenitu, a maestral lagano piri nad krošnjom borove šumice čije grane čeznu za modrinom pučine, možete lješkariti opruženi na toploj bijelini stijene u skrovitoj uvalici slušajući cvrčke.